Radi se zasigurno o meteorološkom događaju koji je obilježio dosadašnji tijek 2014. godine, a promijenio živote tisućama ljudi koji su u nekoliko minuta ostali bez svega što su stjecali cijeli život.
Prema podacima Njemačke meteorološke službe (Deutscher Wetterdienst (DWD)), 13. svibnja 2014. formirano je polje niskog zračnog tlaka nazvanog Yvette, iznad Jadranskog mora, kad je polarni zrak iz srednje Europe pristigao u mediteranski bazen. Hladne polarne zračne mase pomiješale su se s vlažnim, toplim suptropskim zrakom iznad Jadrana, što je postepeno dovelo do razvoja snažne ciklone.
Dan kasnije ciklona se polako premještala iznad Balkana, ali se dugo zadržala nad tim područjem. Njena energija je održavana i stalno povećavana utjecajem i pritjecanjem toplijeg, vlažnog zraka sa Sredozemlja, koji se postepeno kretao iznad hladnijeg, polarnog zraka. Rezultat su ekstremne količine kiše, kojima su bili pogođeni Hrvatska BiH i Srbija, ali i neke druge zemlje.
Između 14 i 18. svibnja snažna ciklona djelovala je na vrijeme na jugoistoku Europe. Srbija i BiH pretrpjele su najviše štete, a toliko kiše nije palo u 120 godina. Poplava je bilo i u Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj i Makedoniji, ali ipak u osjetno manjoj mjeri. Ukupno je poginulo oko 80 osoba (uključujući Rumunjsku i Slovačku), a najviše u BiH 24, te još više u Srbiji, 51 osoba.
Poplave su uzrokovale preko 2 tisuće klizišta, a na području BiH i Srbije pogođeno je skoro 2 milijuna ljudi. Šteta se procjenjuje na više milijardi dolara.
Donosimo pregled kako se sve odvijalo za Hrvatsku, BiH i Srbiju:
HRVATSKA
17. svibnja Sava je probila nasipe kod Rajevog Sela i Račinovaca. Te je usljedila evakuacija mještana tih dvaju naselja te mještana iz dijela sela Gunja. Jedna muška osoba je smrtno stradala u Rajevom Selu, riječ je o čovjeku kojeg je prvi val vodene bujice po probijanju nasipa kod Rajeva sela doslovno otkinuo od ograde za koju se držao i odnio sa sobom.
18. svibnja na sjednici Kriznog stožera Vukovarsko-srijemske županije donesena je odluka o evakuaciji mještana Vrbanje, Soljana i Strošinaca, kao i mještana općine Bošnjaci.
do 19. svibnja, evakuirano je 2.520 goveda, 3.900 svinja, 370 ovaca i 20 konja, i to iz više mjesta – Vrbanja, Strošinci, Soljani, Drenovci, Račinovac i Rajevo Selo.
Voda je 20. svibnja poplavila dio Posavskih Podgajaca uz državnu cestu od Bošnjaka prema Gunji i Rajevom Selu te je prodrla u neke kuće. Riječ je o savskim vodama koje dolaze iz pravca Rajevog Sela.
21. svibnja na ulasku u Posavske Podgajce desna strana sela je pod vodom, dok se lijeva još pokušava obraniti. Poplavljeno je nekoliko kuća, a postavljaju se i zečji nasipi kako bi se spriječilo izlijevanje na lijevu stranu sela.
22. svibnja stanje u poplavljenim područjima je i dalje teško, a prioritet je obrana Soljana.
23. svibnja vodostaj Save u Županji konstatno je u padu, opao je dva metra u nekoliko dana. Poplavljeno je još 210 četvornih kilometara. Najteže je u Gunji, Strošincima, Rašinovcima, Posavskim Podgajcima, Đurićima i Drenovcima.
Od poplava u Hrvatskoj poginule su 2 osobe, materijalna šteta je ogromna, ali je još treba procijeniti. Evakuirano je preko 11 tisuća ljudi.
Prema podacima koje je objavila Državna uprava za zaštitu i spašavanje, ukupno je spašeno 5.880 životinja od čega 2.683 goveda, 2.762 svinje, 313 ovaca, 60 koza te 62 kopitara, a prikupljeno je više od 180 tona leševa životinja.
Sreća u nesreći je da je nasip kod Slavonskog Šamca izdržao, jer bi u protivnom preko 300 tisuća ljudi bilo ugroženo.
BiH
Zbog obilnih oborina iz korita su se izlile rijeke Bosna, Drina, Sana, Sava, Vrbas i druge. Poplavljeni su Brčko, Maglaj, Doboj, Derventa, Tuzla, Prijedor, Travnik, Janja, Bijeljina, Zenica, Živinice, Vareš, Zavidovići, Ključ, Banja Luka, Čelinac i mnoga druga mjesta i naselja. Ugroženo je područje uz rijeku Savu i Bosnu.
Na sjeveru je Sava poplavila cijelo područje, ali ipak najteže su stradala područja uz rijeku Bosnu. U Maglaju je u samo 48 sati pala dvomjesečna količina kiše.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine proglasila je 15. svibnja stanje prirodne nesreće, a Vlada RS je 17. svibnja proglasila izvanrednu situaciju na cijelom području Republike.
Aktivirana su mnogobrojna klizišta i srušeni su stambeni objekti. U prekidu su brojne komunikacije, porušeni su pojedini mostovi. Do nekih mjesta se moglo stići samo čamcima ili helikopterima. Pojedinci su pokušali zloupotrijebiti tešku humanitarnu situaciju, tako što su povećali cijene hrane i vode.
U poplavama je stradalo 24 ljudi (17 u Republici Srpskoj, 7 u Federaciji). 20. svibnja proglašen je Dan žalosti.
Poplave koje su tijekom svibnja pogodile Bosnu i Hercegovinu uništile su 7500 kuća, a 80 tisuća ljudi moralo je napustiti svoje domove. Šteta se procjenjuje na više milijardi konvertibilnih maraka.
SRBIJA
Najteže je stradao grad Obrenovac. Izlijevanjem rijeke Kolubare, potopljeno je 90% grada. Evakuirano je preko 30 tisuća ljudi.
Stradao je i grad Krupanj u zapadnoj Srbiji. Zbog smještaja u dolini, bio je laka “meta” oza poplave i odrone, a klizišta su uništila 20 kuća, a 500 ih je ozbiljno oštećeno.
Problema je bilo i u dolini Drine gdje se aktiviralo nekoliko klizišta.
Od ostalih gradova poplavljeni su bili i Šabac, Sremska Mitrovica, Paraćin, Petrovac na Mlavi, Smederevska Palanka i Svilajnac.
Za vrijeme poplava, bez struje je ostalo preko 300 tisuća kućanstava. Na poplavljenim područjima šteta za agrokulturu je 100%.
20. svibnja u Srbiji je proglašena trodnevna žalost, zbog najveće prirodne katastrofe koja je pogodila tu zemlju. Poginula je 51 osoba.
Potrajat će mjeseci, ako ne i godine dok se sve ne vrati u normalu na pogođenim područjima. Mnogi su sve izgubili i moraju početi od nule. Ali bitno je da su preživjeli, ljudski život je najvrijedniji.
Poplave su ujedinile Hrvatsku, BiH i Srbiju kao nikada. Pomagalo se sa svih strana. Iako je teško, odmah postane lakše, jer ljudi vide da nisu sami. “Kad se male ruke slože, sve se može, sve se može.”
